‘Cybercriminals’ kakai hia pe taha kaiha’a ‘oku ne ngāue’aki e tekinolosia hangē koe ‘initaneti ke tuku atu e ‘botnet’ polokalama netiueka fakatu’utamaki kene tufaki e ‘spam email messages,’ ‘imeili fonu pōpoaki kehe kehe, tufa’i ai pe moe vailasi ki ha ‘device’ me’a ngāue faka komipiuta, pe koha toe me’a pe ‘oku fehokotaki he initaneti kene ma’u e ‘imeili pe koha fekau ‘spam’ ke tufaki e vailasi pea kau ai moe ‘spyware’ polokalama sipai kene kaiha’asi ha ‘ate silini a’u kihe ‘ete ‘u mata’itohi pe fika fkpulipuli ‘oku ‘ilo ai ko kita he neti pea kau ai mo hono ‘ohofi ha komipiuta pe, pea moe ngaahi komipiuta ‘oku nau tokanga’i e tufaki e polokalama pe neitueka ha kautaha pe feitu’u ke malava ai ‘o tukuangē e ‘DDOS’ (distributed denial of service) polokalama tufaki kene faka’ikai’i e sevesi ha komipiuta pe ‘initaneti ke mahamahaki ai pea ‘ikai toe lava ‘o ngāue lelei.
‘Oku malava pe keke tala e taimi ‘oku palopalema ai ho’o komipiuta ‘ihe taimi ‘oku māmalie ai ‘ene ngāue. Ka hoko ‘o pehe pea ke ngāue’aki leva ha polokalama fakatotolo, pe fetu’utaki kiha ‘IT Professional’ taha taukei pe palofesinale he tekinolosia ‘okapau ke ta’epau’ia.
Founga ‘e malava ai ho’o komipiuta ke hoko koe konga ‘o e ‘botnet’ polokalama netiueka
‘E malava e ‘u komipiuta ke hoko koe konga e ’botnet’ ‘i he founga tatau pe ne hu ai e polokalama malauea kaiha’a, vailasi, pule kehe mo e fakamoveuveu:
- ‘I ho’o fakaava e ngaahi ‘imeili, ‘oku fakapipiki mai ai e malauea fakafou mai ia ‘i he polokalama ko e
‘Trojan horse’ koe polokalama ‘oku fakafofonga mai ‘aki e me’a kehe kane fai e me’a kehe. ‘I he taimi ‘e ni’ihi koe ‘Trojan’ koe polokalama ‘oku malava ke ‘osi ai pe ia he lava e fatongia pe ko ‘ene nofo ‘i loto kene hokohoko atu pe e ngaahi maumau ‘oku lotonga hoko. - ‘I he ‘ete hu holo kihe ‘u peesi he neti ‘oku ‘osi uesia he malauea polokalama kaiha’a. ‘Oku hoko ia ‘I ho ‘clicking’ lomi’i e ‘u meili fakapipiki mai ki ho’o ‘imeili pe fou mai he ‘social networking posts’ pe ko ho’o ‘alu pe kihe ‘u peesi ‘oku osi ma’u ia ‘ihe mahaki kehekehe ta’e ‘ilo ki ai.
- ‘Peer-to-peer (P2P)’ – Koe founga ia ‘e taha ke fakapipihi e mahaki koe tufaki he komipiuta pe fou ‘i he netiueka, pe koha fa’ahinga ‘device’ mīsini ‘oku ‘osi mahamahaki pe koe fetu’utaki ‘i he initaneti.
Ko hono fakatu’utamaki
- Koe mahamahaki pe ho’o netiueka fekumi leva ki he ‘spyware’ polokalama fakasiosio, ‘e lava leva ke ne ‘ilo ki he me’a kotoa ‘i loto ho’o komipiuta.
- ‘E malava ke ngāue ‘aki ho komipiuta ke ne tufaki e ‘spam email’
- ‘E malava ke ngāue ‘aki ho komipiuta fakapipihi ‘aki e ‘adware’ ‘a e ngaahi komipiuta kehe.
- ‘E malava ngāue ‘aki ho komipiuta e ngaahi ‘links’ fehokotaki keke lomi ia ke ‘ahia e ngaahi uepisaiti ‘ikai keke ‘ilo ki ai.
- ‘E malava ke ngāue’aki ho komipiuta ‘i he‘ DDoS (distributed denial of service) ki hono ‘ohofi, hangē koe:
- Ngāue’aki e ngaahi sisitemi fakatokolahi ke likuesi ki ha ‘webserver’ ke ‘oua tene lava fai ‘ene fatongia sevesi ki he ngaahi likuesi ‘oku mo’oni pe ko e ngāue’aki e ngaahi sisitemi fakatokolahi ke ‘ohofi ha taha mo ha ngaahi telefoni ‘ikai ke fiema’u.
Founga ke malu’i ‘ai ho’o kautaha
- Fili ke pau ha polokalama malu’I ho initaneti pea fe’unga moe fiema’u ho kautaha, fakapapau’I ‘oku mo’ui ma’u pe e polokalama ‘update’ faka’aho.
- To’o ma’u pe ki mu’a ha’o polokalama ‘antivirus’ ta’ofi mahaki ki mu’a pea fetongi ‘aki ha polokalama fo’ou.
- ‘Oua na’a fakaava ha faile ‘oku fakapipiki mai ha ‘imeili mei ha taha ‘oku ‘ikai kemo maheni, ta’epau pe ko ha feitu’u ‘oku ‘ikai keke ala fakapapau’i.
- ‘Oua na’ake lomi’i ha ‘link’ ‘oku fou mai ho ‘imeili pe ko e peesi ‘oku ke fa’a ngāue ‘aki he fetu’utaki fakasōsiale mei ha taha ‘oku ‘ikai keke ‘ilo’i, ‘oku ke hu’u hu’u kiai pe ko ha fetu’utaki ‘oku ‘ikai keke fakapapau’i.
- Manatu’ ’i ‘e ai e ‘imeili ‘oku ngali koe ‘imeili mei ho maheni pe koe kau nga ngāue – pea ngali mo’oni pe moe tu’asila ‘oku ‘omai mei ai – ka ‘oku malava pe koe ‘fraudelent’ loi he kuo ‘osi puke ‘enau misini/komipiuta he mahaki ‘malauea polokalama kaiha’a, pe ko ‘enau tu’asila kuo ‘spoof’ fakapuli mai e kau fai hia.
- Tokanga ma’u pe he taimi ‘oku ke ngāue ‘aki ai e ‘USB connected devices’ (e.g. memory sticks, external hard drives, MP3 players) he lava kene fetuku holo e polokalama kaiha’a koe ‘malauea.
- Tokanga kihe taimi ‘oku ke ngāue ‘aki ai e CD’s/DVD’s he ‘oku malava pe ke ‘osi mahaki ‘ia he ngaahi vailasi.
- ‘Oua na’ake fakaava noa’ia ha faile meiha kautaha hangē koe Hightail (na’e ‘iloa koe YouSendIt) pea moe Dropbox pe ma’u mei ha peesi pe netiueka ta’e’iloa, ‘asi ta’epau pe koha peesi ‘oku ‘ikai falala’anga.
- Fakamo’ui e ‘macro protection’ ‘i loto he Microsoft Office applications’ hangē koe ‘Word’ pe koe ‘Excel’.
- ‘I he taimi ‘oku ke ’download’ hikihifo ai ha polokalama mei he neti ta’e totongi, kuo pau keke matu’aki tokanga ‘oku sai pe.