‘Hacktivist’ ko ha tokotaha ‘oku malohi ‘ene tui fakfo’ituitui pea ‘oku mataotao ‘e ne ‘ilo ki he founga ‘ohofi ha uepisaiti pe kautaha he neti, ke fakaha ai ‘enau loto fakafepaki. ‘E malava pe ke hoko ia ‘I he founga ko e (distributed denial of service) faka’ikai’i hano tou ‘ahia ha uepisaiti ‘e taha pe lahi ange ‘o fakangalingali ‘aki ko e ‘ahia ‘e he kakai mo’oni, pe founga ‘e taha ngāue ‘aki e ‘ulu’I tohi fakamatal ‘I he peesi ‘uluaki ‘o ha uepisaiti. Koe uepisati lahi hono ngāue’aki mo mahu’inga ange hono tu’unga kau ki ai moe ‘u kautaha lalahi pe koe ‘u potungāue fakapule’anga ‘oku uesia lahi taha, neonog ia, ‘oku ‘ikai hao ha potungāue ‘e hao mei ai.
Ko e ngaahi maumau pe fakatu’utamaki ‘e ala hoko
- Fakahoha’asi e sevesi ho uepisaiti
- Mole pa’anga hu mai, tu’unga he sosaieti pe hoko loua.
- Tafa’aki ‘o e potungāue – pe ko ha tokotaha ngāue ‘I he potungāue – ‘a ia ‘oku ‘ikai ke fu’u ilo’i, ‘oku fakaha ‘I ha tu’unga kovi.
Malu’i ho’o peesi-initaaneti
‘Okapau ‘oku ‘ikai teke ngāue’aki ha peesi initaneti ha’a kautaha ka ko koe pe ‘oku ke pule’I ho’o peesi, fakapapau’i ko ho’o polokalama mo ho’o me’angāue fakakomipiuta ‘oku malu:
- Faka’aonga’i ha leafakapulipuli ‘oku malohi mo faingata’a ke ‘ilo kihe sisitemi ‘oku ke ngāue’aki.
- Fakapapau’i ‘aupito ko ho’o polokalama komipiuta ‘oku malu’i ‘eha polokalama tene matu’uaki ‘ae hu mai ta’efakangofua (firewall) moe polokalama initaneti pau.
- Tokanga ‘aupito ki hono fakasio ha ngaahi feinga ke fakaava ho’o peesi komipiuta.
- Ngāue’aki ‘ae akenga fo’ou taha ‘oha polokalama ngāue faka’ilekitulonika ‘ihe initaneti. Koe ngaahi akenga motu’a ‘oku ‘ikai malu pea ‘e faingofua hano fakaava ‘ehe kau poto’i ngāue fakakomipiuta, (hackers).
- Si’aki ‘ae ‘u peesi initaneti ‘oku ‘ikai toe ‘aonga ‘aki hano fakahoko kihe kautaha ‘oku te ngāue’aki ke to’o mo faka’auha ‘ae faile kotoa ‘oku ‘iai.
- Malu’i ho SSL fakamatala fakaikiiki pea tauhi ke malu.
- Okapau teke fakatokanga’i ‘e matangofua ke alasi ‘ehe DoS pe DDoS ho’o peesi initaneti, tuhu’i pau ‘ae feitu’u ‘oku palopalema pea fetu’utaki leva kiha taha taukei ‘oku ne ma’u ‘ae ‘ilo moe founga ke malu’i ho’o pisinisi.
Tokanga’i ke ngāue’aki ha kautaha polofesinale ke sivi’i‘ae hu mai ha palopalema mei tu’a kene sivi’ ‘ae ngaahi me’a ngāue malu’i ho’o polokalama ngāue fakaelekitulonika.
‘Okapau ‘oku ke ngāue’aki ha kautaha kehe ki ho’o ngāue
- Toe siofi lelei ‘ae tu’unga fakamalu’i moe founga pule’I ho’o koloa (pa’anga) moe anga hono fokotu’utu’u.
- Vakai kihe tu’unga ‘oe aleapau (contract) moe kautaha pe ‘oku taau mo ho’o ngaahi fiema’u.
- ‘Ihe taimi tatau, toe ngāue’aki ‘ae kautaha taukei hono sivi e polokalama hu ta’efakalao ke nau sivi’i ‘ae me’angāue malu’i ‘ae komipiuta ‘ae kautaha ‘oku ke ngāue’aki.