Koe ngaahi ‘enikulipisoni ‘encryption’ kotoa pe ‘oku maumau ngofua, ‘i hono fakalea ‘e taha ko e tokotaha ‘oku ne ta’ofi ‘oku malava, fakakaukau pe, ‘o maumau’i ‘a e ‘enikulipisoni ‘encryption’, ‘a ia ko e fakakatoa ‘o e polokalama ‘oku fakafalala ki he mo’oni ko e mafai fakakomipiuta ‘oku fiema’u ki hono maumau’i ‘a e ‘enikulipisoni ‘encryption’ ‘e malava lahi angē ‘a hono totongi mei he tupu e malava ‘o ma’u pe a ‘e malava ke toe ta’efakapotopoto ‘a e loloa ‘o hono fakahoko.
Kulupu fengāue’aki/fekaunga’aki vetuale ‘virtual’ ‘a e kautaha
Koe ‘enikulipisoni ‘encryption’ hokohoko ko’eni te ne ha ko ha me’a ‘oku lelei, ka ‘oku makatu’unga ia ‘i ha kapui ma’ongo’onga ‘o e tu’unga ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi hoko koia. ‘I he tukufakaholo, koe kulupu fengāue’aki/fekaunga’aki vetuale ‘virtual’ na’e ‘osi ngāue’aki ke fakafaingofua ‘a e ngāue mei ‘api pe ko ha feitu’u pe makehe mei he ngāue’anga; ‘a ia ko e feitu’u eni ‘oku kamata ngāue ai ‘a e ongo fo’i hoko ‘i he kulupu fengāue’aki/fekaunga’aki ‘o e kautaha, mei mama’o, ‘e he tokotaha ngāue. Ko e fa’ahinga eni ‘o e kulupu fengāue’aki/fekaunga’aki vetuale ‘virtual’ na’e ‘osi lava lelei ‘a hono ngāue’aki ‘i he ta’u lahi pe a ne fa’u ha hu’anga ‘oku ‘osi ‘enikulipi’i ‘encrypted’ (liliu ‘o ha fakamatala ki ha kouti) ‘i he va ‘a e komipiuta ‘o e tokotaha ngāue pe a moe kulupu fengāue’aki/fekau’aki fakalukufua ‘o e kautaha, pe a koia ai ‘e fa’u ‘e komipiuta ‘o e tokotaha ngāue ke ko e konga ‘o e kulupu fengāue’aki/fekau’aki fakaevetuale ‘virtually’ (meimei hoko pe a ‘i he ‘uhinga ‘o e vetuale ‘a ia ko e ‘ikai ke ha fakaesino ka e ngaohi ‘e he polokalama fakakomipiuta ‘o ha mai ai)
Kulupu fengāue’aki/fekaunga’aki vetuale ‘virtual’ ‘a e konisiuma ‘consumer’ (ko ha tokotaha ‘oku ne fakatau ‘a e koloa pe/moe sevesi ke ngāue’aki fakatautaha)
Ka ‘i he sipinga ‘oku ha atu ‘i ‘olunga, ko e fehokotaki malutaha ‘oku ‘i he va ‘a e ‘uu komipiuta falala’anga, ko e ngaahi hoko ‘o e fa’ahiga kulupu fengāue’aki/fekaunga’aki vetuale ‘virtual’ ko e komipiuta ‘o e kasitomā a ‘i he fo’i hoko ‘e taha, pe a mo e ‘uu seeva ‘servers’ (polokalama komipiuta pe ko e komipiuta ‘a ia ‘oku ne pule’i ‘a e hu ki ai ‘i ha ma’u’anga pule fakatokotaha pe sevesi ‘i ha kulupu fengāue’aki/fekau’aki) ‘a e ‘o’ona ‘o e kulupu fengāue’aki/fekaunga’aki vetuale ‘virtual’ ‘i he hoko ‘e taha. Koia, ‘i he taimi ‘oku tu’uaki ai ‘e he ‘uu ‘uu me’a tokonaki koeni ‘a fetu’utaki hokohoko ‘oku malu, ‘oku ‘alu pe ia ‘o ngata pe ‘i he mama’o ‘o ‘e nau feitu’u ngāue (fale ‘o a’u ki he kelekele pe a mo ha to e fale kehe ‘oku langa ‘i loto pe ai). Ko ha fa’ahinga fetu’utaki ta’epau/ta’emalu ‘oku ke ‘ave ‘oku malu’i ia ‘e he kulupu fengāue’aki/fekaunga’aki vetuale ‘virtual’ mei ho’o me’angāue ‘o hangē ko e ‘uu komipiuta ‘a ia ‘oku ‘o’ona ‘a e tufaki ‘o e kulupu fengāue’aki/fekaunga’aki vetuale ‘virtual’, ka ‘e toe foki pe ki he tu’unga ta’epau/ta’emalu ke fakakakato ‘a ‘ene fononga mei ai. Ko hono ‘uhinga foki ‘o eni ko e ngāue’aki koia ‘o e fa’ahinga kulupu fengāue’aki/fekaunga’aki vetuale ‘virtual’ ko eni, ‘oku ke fokotu’u e fu’u aleapau ‘o e falala ‘i he mo’oni ‘o e ‘o’ona ‘a e tufaki ‘o e kulupu fengāue’aki/fekaunga’aki vetuale ‘virtual’.
‘I he tu’unga leva ko eni, ko ho’o VPN te ne lava tokonaki ‘i he kaha’u e sio ki he me’a kotoa ‘oku ke fakahoko, uepisaiti kotoa ‘oku ke ‘ahia pe a mo e ‘uu fakaikiiki pe kakano ‘o e fa’ahinga fetu’utaki pe ‘oku ke ‘ave. ‘I he tu’unga ‘o e ngaahi fetu’utaki malu – koe sipinga, ‘a e uepisaiti ‘oku ‘i ai ‘a e mata’itohi “s” ‘i mui ‘o e tu’asila HTTP pe a mo e fo’i loka lanu mata – ‘e ‘ikai te nau malava ke sio ki he fakaikiiki pe kakano ‘o e ‘uu fakamatala ‘oku ke ‘ave. Kapau ‘oku ‘ai k eke hu ki he pangike fakae’initaneti, koe sipinga, ‘e ‘ikai ke nau malava ‘o sio ki ha fa’ahinga fakaikiiki ‘o hangē ko e ‘uu hingoa ngāue’aki ‘usernames’, ‘uu lea fakapulipuli ‘passwords’ pe ko e fakaikiiki ‘o ho’o ‘akauni ‘accounts’. ‘E malava ke nau, tukukehe angē , ‘o sio kohai ‘oku ke pangike pe a moia, pe a ma’u mai moe lisi ‘o e uepisaiti kotoa pe ‘oku ke ‘ahia, ‘uu komipiuta ‘oku ke fehokotaki moia pe a moia ‘oku ke ngāue’aki ki ho’o ‘imeili lolotonga ‘a e ngāue’aki ‘a ‘enau sevesi.
Koia, ‘i he ngāue’aki ‘a e fa’ahinga konisiuma ‘consumer’ VPN koeni, ‘oku ke falala ki he ‘o’ona ‘oku ne tufaki, ke ‘oua ‘e ngāue’aki ‘a ho’o ngaahi fakamatala ki ha founga te ke vakai atu ai ‘oku ‘ikai te ke tali. Lahi taha ‘o e ngaahi sevesi ‘oku nau pehē ‘oku ‘ikai ke nau tauhi ha lekooti ‘o e ngaahi me’a ‘oku ke fakahoko ‘i he ‘initaneti, ka ‘oku ‘ikai ‘i ai ha founga ke fakamo’oni’i mai. Ka te nau malava ‘o ma’u ‘a e lekooti katoa ‘a e ‘uu uepisaiti ‘oku tau ‘ahia pe a ‘e malava ke nau sio ki he fakaikiiki pe kakano ‘o ha fa’ahinga fetu’utaki ta’epau/ta’emalu, ‘oku ke falala kiate kinautolu ke ‘oua ‘e tauhi ma’u ‘a e ngaahi fakamatala pe a ‘oua ‘e ngāue’aki ia ki ha taumu’a ‘o hangē koe ‘analaiso pe lekooti ‘o e ‘ulun gaanga pe a mo e fakataumu’a tu’uaki, ‘i ha taha pe ‘a e fakafofonga ‘o kinautolu pe ko ha to e tokotaha/kulupu makehe angē .
Lahi ‘aupito ‘o e tu’uaki ki he konisiuma ‘consumer’ VPNs ‘o pehē ‘oku fakangofua koe ke ngāue fakavalevale ‘aki ‘a e sevesi ‘initaneti ‘i he fakakaukau ‘oku ke ‘i he feitu’u makahe, fakafaingofua ai koe ke ke hu ki he ngaahi sevesi ‘a ia ‘oku ‘ikai ‘ataa ‘i ho’o ‘elia. Lahi taha ‘o e ngaahi sevesi hangē ko e Netflix pe a mo e BBC iPlayer ‘oku nau ‘ilo’i eni pe a ‘ilo koe tokotaha ngāue koia, ‘oku ne feinga ke fufuu ‘a ‘ene feitu’u mo’oni, ‘oku faka’ikai’i ‘a e huu ki he’enau sevesi.
‘Oku to e pehē foki ‘e he ni’ihi ‘a e kau ‘o’ona ‘o e tufaki koe ngāue’aki ‘a ‘enau polokalama ‘e fufuu au ‘a e ni’ihi e ngaahi pau’i me’a ‘oku fai veiveiua makehe, mei ho’o ISP, ko ha me’a ‘oku ‘ikai tali ‘e he Get Safe Online.
Ko e lelei mo’oni ‘o e konisiuma ‘consumer’ VPN ‘oku ‘i he lolotonga ‘a e ngāue’aki ‘o e Wi-Fi hotspots (ma’u’anga hoko ke hu ki he ‘initaneti), ‘o hangē ko e hotpots ‘i he ‘uu fale kofi pe a moe loki hotele, ‘a ia ‘oku malava faingofua e fakafanongo fakapulipuli ki ho’o ngaahi fetu’utaki ‘okapau ko ho’o Wi-Fi ‘oku ‘ikai ke malu. ‘I he’ene pehē ni leva, ko e VPN ‘oku ‘ikai malava ke ne tuku ‘a e ngaahi huu ke ta’ofia e hoko atu ka, hangē koia ‘i ‘olunga, ‘e malava ke ne ‘ai e fetu’utaki ke ‘ikai lava ‘o lau. ‘I he mo’oni’i me’a koeni, ‘oku totonu ke ke manatu’i ‘e ‘ikai ke ke matu’aki holoholo’i pe tamate’i ai ‘a e ngaahi fakatu’utamaki ‘e malava ke hoko, ‘i hono hiki mei he Wi-Fi fakalotofonua ki ha ngaahi komipiuta ‘oku nau ‘o’ona ‘a e tufaki ‘o e VPN.
Fakamatala nounou
- ‘I he’ene pehē ni ‘o e VPN ‘oku tokonaki ‘e ho’o kautaha ke hu ki he kulupu fengāue’aki/fekaunga’aki, ko e fetu’utaki hokohoko ‘oku ‘i he va ‘a e ‘uu komipiuta falala’anga pe a ‘okapau ‘oku fokotu’utu’u lelei, ‘oku tonu ke fakaukau’i ‘oku malu.
- Kimu’a pe a ngāue’aki ‘a e konisiuma ‘consumer’ VPNs, ‘oku fiema’u ke fakakaukau
- Ko e ha hono lahi ‘a ho’o falala ki he ‘o’ona ‘o e tufaki.
- Ko e ha ‘a ho’o tali ki he ngaahi talatalaaki ‘o ha kautaha ‘a ia ‘oku ngali ‘ikai tu’u ‘i UK.
- ‘Oku fu’u fiema’u nai ke ke ngāue’aki ‘a e Wi-Fi ‘oku ‘ataa, ‘o sai angē ia ‘i ho’o 3G, 4G pe ko e 5G ‘initaneti ‘a ia ‘oku natula ke to e malu angē .
- ‘Oku ‘aonga nai ‘a e totongi lesisita ‘o e konisiuma ‘consumer’ VPN he ko e mo’oni ‘oku ke hiki pe ‘a e fakatu’utamaki ‘oku malava ke hoko.