Kuo fakahoko ‘a e huhu malu΄i ‘o e COVID-19 ki he kakai tokolahi ‘o a΄u ki he pilioná ‘i mamani pea ‘oku kei fakautuutu pe ‘ene ‘alu hake ‘a e fika ki ‘olungá. ‘I he ngaahi feitu΄u ‘oku lele lelei ai ‘a e huhu malu΄i, ‘oku si΄isi΄iange ai ‘a ‘ene mafola ‘a e siemú, mo hono fetuku ‘o e kakai ki he falemahakí pea mo e mate. Pe a ko kinautolu ‘oku ma΄u kinautolu ‘e he vailasi/siemu ka kuo nau ‘osi huhu malu΄i tu΄o ua, ‘oku si΄isi΄iange ‘a e ngaahi faingata΄a ‘oku nau fēhangahangai moia. Ko hono fakakātoa, ‘i he ngaahi fonua ‘oku ‘ikai ke fai ai ha huhu malu΄i, ‘oku nau fakamo՛oni ki he ngaahi faingata՛a ‘oku nau fekuki mo ia ‘i he lolotonga ni.
Ko e COVID-19 ko e vailasi/siemu faka΄auha ‘oku ne ‘i ho tau lotolotonga- pea ‘e fuoloa ‘ene takai holo- mo hono ‘ilo΄i/talanoa΄i ‘one ‘omai.
Ko e totonu ke te fakahāa΄i ‘a ‘ete fakaukau
‘I he ngaahi fonua lahi, ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi kulupu ko e kau fakafepaki ki he huhu malu΄i, ‘oku ‘ikai kenau tali ‘a e huhú, pea pehē foki ki honau ngaahi fāmili. Ko e konga ‘o kinautolu ‘oku nau lea΄aki ‘i he opé, ngaahi uepisaiti, ‘i he ongoongó, ngaahi fakataha faka-Pule΄angá mo e ngaahi founga kehekehe ‘o fekau΄aki mo ‘enau ngaahi tuí. ‘Oku nau tu΄uaki mo malanga΄i ‘a e ‘uhinga ‘oku ‘ikai kenau huhu malu΄i COVID-19 ai ‘o fakatatau ki he ‘enau tui mo ‘enau ‘ilo, ‘onau takihala΄i, faka ‘uhinga hala΄i mo ngāue΄aki ‘a e ngaahi ongoongo ‘oku ‘ikai ke mo΄oni. Ko e ngaahi fakamafola holo ‘a e ngaahi fakamatala hala mo ‘ikai mo΄oni ko ‘ení, ‘oku hoko ia ‘o mole ai ‘a e ngaahi mo΄ui ‘a e tokolahi. Pea ‘oku ne to e fakafē΄ātungia΄i ‘a e ngaahi feinga mo e ngaahi ngāue ‘a e Potungāue Mo΄ui ke fakangata ‘a e mahaki ko ‘eni ‘i he ‘enau ngāue΄aki ko ‘eni ‘o e huhu malu΄i.
‘Uhinga ‘oku ‘ikai ke fie huhu malu΄i ai ‘a e kakaí
“Ko e huhu malu΄i COVID-19 tene ‘omai ai ‘a e COVID kiate au”
“Ko e kakai kuo matu΄otu΄a, ‘oku ‘ikai totonu kenau huhu”
“E hanga ‘e he huhu malu΄i COVID-19 ‘o liliu ‘a hoku DNA”
“ ‘Oku ‘i loto ‘i he huhu malu΄i COVID ha ki΄i silikoni ‘oku ne hanga ‘o lēkooti mo muimui΄i ‘a e feitu΄u moe me΄a kotoa pe ‘oku tau fai”
“Ko e huhu malu΄i COVID-19 ‘oku ‘i loto ha ngaahi ngaahi me΄a kehekehe kene usesia ‘a e sino ‘o e tangata”
“Kapau kuo u ‘osi puke COVID-19, ‘oku ‘ikai to e fiema΄u ia keu huhu”
‘Oku ‘i ai ‘a e totonu ‘o e tokotaha kotoa pe kenau fakahā΄i ‘a e anga ‘enau fakakaukau, ka ‘oku taau ke fakapalanisi pea ‘i he founga ‘oku totonu mo mo΄oni foki. Pea ko e fatongia ia ‘o kitautolu ‘oku fanongó, ketau fa΄a fakakaukau pe ‘oku mo΄oni mo totonu ‘a e ngaahi fakamatala ko ‘eni ‘oku tufaki mo mafoha holo ‘i he opé.
Fale΄i
- Ngāue΄aki ‘a ho΄o fakakaukau lelei, ‘i he taimi ‘oku ke lau mo fanongo ai ki he ngaahi ongoongo fekau΄aki mo e huhu malu΄i COVID-19. Pea ke fakafehu΄i foki kiate koe pe ‘oku feinga ‘a e ngaahi fakamatala ko ‘eni ke ne hanga ‘o liliu ‘a ho΄o fakaukau.
- ‘Oku nau līpooti mai ha ngaahi fakamatala tatau? Kumi pe koe ngaahi uepisaiti falala΄anga pea ko e ngaahi ongoongo ‘oku nau tuku mai ko e ngaahi ongoongo tatau mo ia na΄a ke ‘osi sio mo ‘ilo ki ai.
- Fakatotolo ki he tokotaha ma΄u΄anga fakamatala. Fekumi ke ke ‘ilo΄i ‘a e puipuitu΄a ‘o e tokotaha na΄a ne fa΄u ‘a e fakamatalá, ke ke ‘ilo pe ‘oku falala΄anga ‘a e toko taha ko ia pe ko ha me΄a fakafo΄ituitui pe ia ‘a΄ Siofi pe teke lava ‘o ma΄u mo ‘ilo ‘oku ‘ikai ke filifili manako ‘a e ngaahi talanoa ‘oku ne tuku mai.
- Siofi ‘a e ngaahi mo΄oni΄i me΄a ‘oku ne tuku mai. Ko e ngaahi fakamatala ‘oku totonu mo pau,‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi fakamatala ‘oku ne ngāue΄aki ke poupou΄i΄aki ‘a ‘ene ongoongo hangē ko e ngaahi savea mo ha ngaahi fakamatala tatau na΄e ‘osi hoko pea na΄e ‘osi līpooti mai kimu΄a ki he kakai ‘o e fonua. He ko e taimi ‘e ni΄ihi, ‘oku mahino ngofua pe ‘a e ngaahi fakamatala ‘oku ta΄emo΄oni mo fasitu΄
- Ngāue΄aki ho΄o ‘atamai mohu fifili. Manatu΄i kapau ‘oku ‘i ai ha me΄a ‘oku tō kehe mo hā ngalikehe, ‘ikai ke ke angamaheni mo ia pe ‘oku ‘ikai ke fa΄a hoko, taimi lahi ‘oku totonu mo mo΄oni pe ‘a ho΄o fifili ia ‘a koe.