Ko ha ‘e hoko kiai e maumau lahi taha?
– Koe to’u iiki ‘oku faingofua angē kenau feohi moe kau fai hia kaka ngāue ‘aki e tekinolosia moe komipiuta pea ‘oku ‘iai ‘enau tokanga maheke kihe tekinolosia
– Taimi lahi ‘oku fakatupu eni he lahi e va’inga, mahalo ‘o taki ai ki he ngaahi uepisaiti moe ‘u loki potalanoa ‘oku nau fe’inasi ‘aki he vahevahe e ‘computer game cheat codes’. Koe ngaahi to’onga ‘oku malava ai kene fānaui e polokalama kaiha’e mo fakamoveuveuu ‘malware coding’ mo ha toe hia kehe ‘cyber criminality’.
-‘E malava pe ke ‘ikai fe’unga e ngaahi faka’ai’ai ako mei he’apiako, kolisi, pe ‘univesiti ‘technology syllabus content’ (silapa kihe tekinolosia )
-ʻI he ngaahi meʻa ʻe niʻihi (ka ʻoku ʻikai kotoa), ‘oku nau uesia ‘i he puke fakae’atamai pe Asperger’s Syndrome.
Ko e ngaahi fekumi na’e fai ‘e he kautaha UK’s National Crime Agency (NCA), ‘oku nau talamai ko e fānau ‘oku kei talavou ta’u si’i hangē ko ta’u 12 ‘oku malava ke kau atu ‘i he hia ‘oku ‘cyber-dependent’ (fakafalala ki ‘initaneti ke fakahoko e hia). Ni’ihi ‘i a nautolu ‘oku nau utu e ngaahi pale fakapa’anga, ka ki he ni’ihi ia ko ‘enau taumu’a ke fakakakato ‘enau feinga ke lava’i ha fo’i faingata’a kaveinga, ma’u ha ongo lavame’a pea ke ma’u he ‘badge of honour’ ( pine faka’apa’apa’i lavame’a) ‘i he kulupu ‘oku nau to’u. Ko e lahi taha ‘o kinautolu ‘oku uesia ‘oku nau pehē ko e faingamālie ki hono m’au ki nautolu ‘e he kau fakafofonga ‘o e lao ‘oku si’isi’i pe, pea ni’ihi ia ‘oku ‘ikai kenau fakatokanga’i ko ‘enau ‘ekitiviti ko e fai hia ia.
‘I ho’o hoko ko e matu’a pe tokotaha ne tokanga’i e fānau, ‘oku malava pe ke ‘ikai ke ke lava ‘o tala ‘oku fakahoko ha hia, kapau ‘oku ‘i ai ha talavou ‘i ho ‘api ‘oku fakamoleki ha taimi lahi ‘i he ‘initaneti, ko hono mo’oni ‘oku ke pehē ‘e ko e ‘oku nau ‘malu he nofo fale.
Ngaahi nunu’a ‘e ala hoko
- Ka ‘a’ahi ha taha mei kau fakafofonga ‘o e lao ko e fakatokanga pe ko hono puke fakapopula, tautea mo’ua mo / pe tuku pilisone.
- Ko ha tu’utu’uni mei he fakamaau’anga ke fakangatangata ‘a hu ki he ‘initaneti
- Ko ha lekooti ‘o e ngaahi hia, ‘e malava ke uesia ai ho ako mo ho’o ngāue ma’u’anga mo’ui.
Fa’ahinga ‘o e hia he ‘initaneti
1. Cyber-dependent crimes (or ‘pure’cybercrimes) ko e ngaahi hia ‘oku fakahoko ‘aki hono faka’aonga’i e komipiuta, netiueka fakakomipiuta pe ha founga kehe pe ‘o e information communications technology (ICT). Ko e taha ‘o e sipinga ‘o e ‘cyber-dependent crime’ ko hono fakahoko e ‘denial-of-service-attack’, ‘a ia na’e fa’u ke lomaki’i ‘aki ha uepisati e ngaahi ‘a’ahi tokolahi faka’angataha ke ta’ofi ‘aki ‘ene ngāue.
2. Cyber-enabled crimes ko e hia angamaheni ‘a ia ‘oku lava pe ke tupulaki ‘o lahi pe lava ke fakahoko ‘aki hono faka’aonga’i e komipiuta mo e ‘initaneti. Fakatata ‘aki pe e ngaahi kaka fakamaketi tokolahi mo e ‘scams’ (founga kaka) ‘a e konisiuma.
Kapau ‘oku ‘i ai ha me’a ‘oku hoha’a ki ai
Kapau ‘oku hoha’a ki ho’o fānau pe ki ha taha talavoi kehe ‘oku ke ‘ilo ‘oku ne fili e ‘cyber’ ke fai hala, fetu’utaki ki he polisi.
Ngāue maʻuʻanga moʻui ʻaki hono fakaʻaongaʻi ‘o e kouti pea mo e ngaahi ‘ilo kehe ki he komipiuta
ʻOku lahi ha ngaahi faingamālie maʻá e toʻu tupú ke nau fulihi honau fakaʻeiʻeikí mo e ngaahi taleniti fakakomipiuta kehe ke ma’u faingamālie mo ʻaonga ‘i he ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻuí fakapa’anga. Ko e nounou fakaemamani ko ia e taleniti ‘cyber’ kuo ola ia ‘i he lahi ‘o e ngaahi faingamālie ‘i he keimi, mitia fakasōsiale mo e ngaahi kautaha teki kehe, pea mo e pule’anga mo e ngaahi fakafofonga ‘o e lao
Kataki ‘o vakai e ngaahi ‘links’ ki he ngaahi fakahinohino:
IMMERSIVE LABS
Ta’etotongi(ki he fānau ako) – polokalama fekumi-ke ako’i ki he tokotaha taha kotoa pe www.immersivelabs.com
CYBRARY
Ta’etotongi Cybersecurity training mo e ngaahi lesoni lahi angē he lau teau ke fili mei ai http://www.cybrary.it
KHAN ACADEMY
Ta’etotongi vitioo, ngaahi lesoni, polokalama ‘i he ‘cybersecurity’ www.khanacademy.org
Vitio
Mamata ki he UK NCA’s video ki hono tokoni’i ‘o e to’utupu ke nau fili e ‘cyber’ totonu.