English

Feitu’u fakapule’anga

‘Ihe taimi ‘oku ke ngaue ‘aki ai e ‘smartphone or tablet’ ‘i he feitu’u fakapule’anga pe ‘i tu’a pe ‘I loto ha ‘café’, falekai pe ‘ofisi – ‘oku ‘iai e ngaahi maumau ‘e ala hoko ka ‘ikai keke tokanga.

Ngaahi maumau ‘e malava ke hoko

  • ‘E malava ke hū ha kakai ki ho’o ‘online activity’ ‘initaneti ‘o faka’ava ho’o ‘u polokalama ‘apps’ kapau ‘oku ke ngāue ‘aki ha ‘initaneti ta’epau.
  • ‘E malava hu ha kakai ki ho’o ‘device ‘i ha nau ngāue ‘aki e ‘Bluetooth’ founga netiueka ‘oku fakafehokotaki ‘aki e ‘devices’ ke fakahoko ‘aki e ‘u ‘text’ ‘oku ‘ikai fiema’u, pea ngāue ‘aki ho’o lisi tu’asila pe koe ala ki ho’o ‘handset’s commands’.
  • Mole pe koe kaiha’asi ho’o ‘device’ – ‘I ha’o tuku ha feitu’uta ‘ikai ke tokanga’i ha taha pe ko e hoko pe lolotonga ho’o ngāue ‘aki pe ko ho’o to’oto’o holo.
  • Kakai ‘oku tu’u mei ho tu’a ‘o sio mei ho funga uma ki ho ‘screen’.

Malu’i koe

Ngāue ‘aki e ‘WIFI’ initaneti

Koe fakatu’utamaki taha ‘ihe taimi ‘oku ke ngāue’aki ho’o ‘device’ ‘i he potu fakapule’anga, koe “WIFI” ‘oku malava pe ke ‘ikai malu, pea ‘ata ki he kakai ‘oku ‘ikai keke fakamafai’i ke hala tu’usi ‘i ha’o fetu’utaki ‘i he ‘initaneti. ‘E malava ke kau au e kaha’asi ho’o ‘passwords’ mor lau ho’o ‘u ‘imeili ‘a ‘au. ‘E malava hoko he taimi ‘oku fehokotaki ai ho ‘device’ mo e ‘WIFI’ ‘oku ‘ikai ke ‘iai ha fika fakapulipuli ke ne malu’i ‘aki, pe ko e hanga ha taha ‘o fa’u ha ‘spoof hotspot’ fo’i ‘initaneti hoko ta’efakalao ‘oku ke pehe pe ‘e koe ‘oku mo’oni.

Ko e ‘u ‘encrypted connection’ hoko ‘initaneti ‘osi ai hono fika malu, kuo pau ke ke fakahū e ‘key’ ‘oku ‘asi e mata’i fika moe lea hangē koe; 1A648C9FE2.

Koe founga e taha ‘e ko ho’o ‘log’ hu kihe ‘enable internet access’ ‘initaneti ‘ata’ata. ‘E ’ilo ai ‘e he ‘operator’ tokotaha ‘oku ne tokanga’i ko koe ‘oku ke ‘initaneti meihe ‘enau ‘café’. Hotele pe koe papu. Koe me’a mahino e ‘ikai ke malu ‘aupito e ‘i ai e ‘encrytion’.

  • Tuku kehe kapau ‘oku ke ngāue ‘aki ha peesi uepisaiti ‘oku malu, ‘oua teke tuku atu pe ma’u mai ha ‘information’ fakamatala pe ha me’a pe he taimi ‘oku ke ngāue’aki ai e ‘WIFI’ he potu fakapule’anga.
  • Feinga pe keke ngāue‘aki ha ‘commercial hotspot providers’ ‘oku ke anga maheni ki ai pea ‘oku ‘iloa.
  • Koe kakai pisinisi ‘oku nau fie fetu’utaki he ‘initaneti ki he enau netiueka fakangāue ‘oku totonu kenau ngāue pe mei ha feitu’u pau mo malu, ‘encrypted Virtual Private Network (VPN).

Bluetooth

  • Feinga ma’u pe ke tamate’i ho ‘Bluetooth’ he taimi ‘oku ‘ikai keke ngāue’aki.
  • Kapau teke ngāue’aki e ‘Bluetooth’ tokanga’i ‘oku ‘ikai ke tuku holo ho’o ‘devices’ ke ‘ilo ngofua.
  • ‘Oua teke fakatatau ho’o ‘devices’ ‘i ha potu fakapule’anga na’a fakatokanga’i ‘e ha taha ‘oku ne lolotonga ‘scan’ koe he lolotonga ho’o feinga keke ‘connect’.
  • Ka lava, ta’ata’ofi e fehokotaki pe fakatatau ki ha devices ‘oku ‘iloa.
  • ‘Oua teke tali ha faile ke fakafou mai he ‘Bluetooth’ mei ha potu pe taha ‘oku ‘ikai keke ‘ilo pe ‘oku fou mai mei ha potu ta’epau.

Ngaahi fale’i makehe

  • ‘Oua na’a tuku holo ho’o ‘smartphone’ pe ko ha’o ‘tablet’ ta’e ‘iai ha taha tonu.
  • Tokanga pe ko hai ‘oku ‘I ho ‘atakai pea ‘oku lolotonga sio’i ‘e ia ho’o me’a ‘oku fai lolotonga ho’o ‘initaneti. Fakakaukau keke ngāue’aki ha ‘privacy filter’ taimi e ni’ihi koe la’i pelesitiki ‘oku ne ‘ufi’ufi’i e la’i sio’ata ‘ete komipiuta ke poloka e sio ki ho’o ‘screen’ meihe kakai ‘oku nofo ‘i ho ongo tafa’aki. Ko e fakatata mahino koe ‘3M Product’, ko hono titeila ‘oku ma’u heni.
  • ‘Oua teke to ha taha ‘oku ne feinga keke ta’etokanga kane kaiha’asi e ‘device’
  • ‘Oua teke tuku ho ‘device ‘i ha feitu’u ‘oku sio pe ha taha ki ai he taimi ‘oku ‘ikai keke ngāue’aki, tatau ai pe pe ‘oku ‘i ho sea pe ko e funga tepile.
  • ‘Ihe faingamālie kotoa pe, oua teke ngāue‘aki ho ‘device pe faka’asi holo he taimi ‘oku ke lue holo ai he tene fakalahi e founga ke ala kaiha’asi ai pea ‘e uesia ho’o mo’ui ha hoko mai ha faingata’a.
  • ‘Oua na’a ngalo ‘ia koe ‘oku fehokotaki e ngaahi ‘apps’ polokalama kehekehe he taimi ‘oku ke ‘initaneti ai pea ‘oku totonu ma’u pe keke vakai e ngaahi fakamatala ‘oku tuku atu.

Ke ke toe vakai foki ki he...

Ngaahi lea laukonga ‘oku ki’i mamafa ange

‘VPN’

‘Virtual Private Network: koe founga fakatupu e fehokotaki malu ha fo’I poini ‘e ua he ‘initaneti.  ‘Oku fa’a ngaue’aki ki he fetu’utaki  pisinisi-kihe-pisinisi.