Ko e lahi taha ʻo e ngaahi Linux ʻoku nau ʻoatu ha ngaahi tefitoʻi founga maluʻi (polokalama fakakomipiuta/sevesi fakamuimuitaha, lekooti ‘o e ngaahi me’a ne hoko, ‘access control’ mo e ‘firewall’), ʻa ia ‘oku ‘osi fa’u pe ia ki he Linux pea ‘oku ‘osi fakapolokalama’i pe ia ke ngāue ta’e toe fai ha me’a ki ai. Ko e ni’ihi ko ia ‘oku ne seti e komipiuta Linux, ‘oku totonu ke ‘i ai ha’a ne tefito’i mahino ‘o e fo’i ‘operating system’, pea kapau ‘oku fu’u fiema’u, ako ha toe fale’i ( hangē ko ia ‘oku mei he uepisaiti totonu ‘a e Linux tufaki’anga naunau, ‘official Linux forums, pe ko e lisi ‘o e ngaahi meili ki he ngaahi me’a pau pe ‘oku ngāue ’aki ‘e he Linux).
Ngaahi fakatu’utamaki ‘e malava ke hoko
‘Ulungaanga ‘oku fakatu’utamaki
- ‘Oku lahi e ngaahi maumau fakatu’utamaki hangē ko ia ko e kaka, ‘phishing’, ‘spam’ mo e hono kaiha’asi ko ia ‘o e fakamatala ‘oku fakapapau’i ‘aki ha taha, ‘oku hoko pe ia ki kakai ‘oku nau faka’aonga’i ‘a e Linux pea pehee ki he ngaahi ‘operating system’ kehe.
- Ngaahi fili kovi ko ia ‘oku fai, hangē ko e lea fakapulipuli ‘oku vaivai mo hono ta’e fakapolokalama’i ko ia ‘a e Linux fakalelei
Fakatu’utamaki ki he tekinolosia
- ‘E lava pe ke toe lahi ange ‘a e ngaahi fakatu’utamaki ‘e hoko ki he ngaahi komipiuta Linux koe’uhi ko ‘ene fakalele ko ia ‘a e ngaahi sevesi ‘oku ‘ikai fu’u mahu’inga mo hono tukange ko ia ‘e ngaahi ‘network ports’ ke ava.
- Ko ‘ene ‘ikai ko ia ke lava ‘o fakalelei’i e polokalama Linux mo e ngaahi sevesi ‘aki e vave taha pe ke fakalelei’i pe a, tautautefito ki he ngaahi palopalema ‘oku ‘osi pulusi.
- Ko hono fakalele ko ia ‘o e ngaahi sevesi ‘oku ‘ikai ke malu, hangē ko hono ngāue ’aki ha sisitemi na ‘e fa’u ke faka’aonga’i ‘i he ‘local area network’ ‘i he ‘initaneti.
Ngaahi maumau mei hono ngaohi kovi’i
- ‘Enisinia fakasōsiale, kaiha’asi ‘o e ngaahi fakamatala
- Spam, Trojans, botnets, back doors, viruses, rootkits.
- Denial of service attacks
- Unauthorised Privilege escalation
Malu’i ho fakamatala mo ho’o komipiuta
Anga hono kamata
1. Ke ma’u pe ʻa e Linux ‘operating system’ (‘o kau ki ai ʻa e ‘binaries’, fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi faile mo e ngaahi kongokonga) mei he ngaahi maʻuʻanga tokoni falalaʻanga, mo pau, ‘o hangē ko ha Linux CD/DVD faka’ofisiale, pe mei he Linux uepisaiti ‘oku mo’oni.
2. Ke fakapolokalama’i ‘a e sisitemi faile ‘a e komipiuta Linux ‘aki e ngaahi kongokonga tanaki’anga ‘i he tisi fakakomipiuta ( hangē ko hono faka’aonga’i fdisk (pe tatau mo ia) ke fa’u ‘aki ha ‘root partition’, fetongi feitu’u tanaki’anga, ‘binary files’ mo e ngaahi tanaki’anga ki he kau faka’aonga’i).
3. Ke vakai’i ‘a e mo’oni ‘o e polokalama Linux ‘operating system’ kimu’a pea ke toki fokotu’u ia ki he komipiuta (hangē ko hono fakapapau’i ko ia ‘o ‘enau ngaahi fakamo’oni faka’ilekitulonika mo e/ pe ‘checksum values’).
4. Faka’ehi’ehi mei he hu ki he ngaahi tafa’aki mahu’inga hangē ko e ‘root’ ‘i he komipiuta. Ka ke hu ki he ngaahi ‘akauni ‘oku ‘ikai fakamakehe’i ke faka’aonga’i e ‘su command’ ke fakahoko e ngaahi ngāue fakataki.
5. Fakata’e’aonga’i e polokalama ‘autorun’ (pe tatau ki ai) ke ta’ofi e mitia mei he ‘ene ngāue ‘otometiki.
6. Fakapolokalama’i ‘a e ngaahi ‘akauni ki he komipiuta ke lava ‘o loka ‘i he ngaahi vaha’ataimi ko ia oku ‘ikai ke faka’aonga’i ai.
7. Tauhi e Linux ki hono polokalama fakamuimuitaha (hangē ko hono vakai’i ma’u pe ke fakafo’ou mo fakalelei’i ‘a e ‘operating system’ pea kotoa mo e ngaahi polokalama ‘i he komipiuta).
Fakapolokalama’i ‘a e ngaahi sevesi mo e kau faka’aonga’i
1. Ke to’o pe fakangatangata ki he kotoa ‘o e ngaahi sevesi mo e ‘start-up scripts’ (kau atu ki ai e Bluetooth, USB, ‘wireless networking’ mo e ‘infrared’) ko ia ‘oku ‘ikai ke fu’u ‘aonga.
2. Fakamama’o mei hono ngāue ‘aki e ngaahi polokalama ‘oku fakataki ‘o hangē ko e rlogin, telnet, tftp, ftp, rsh, mo e rexec, kae faka’aonga’i e ‘remote login’ ‘oku malu, fe’ave’aki ko ia ‘o e ngaahi faile mo e polokalama ‘shell’, hangē ko e sftp, scp mo e ssh
3. Ke to’o e ngaahi ‘akauni fakakomiputa ko ia ‘oku ‘ikai ke ‘aonga (hangē ko e, guest) pea pehe pe ki he ngaahi kulupu, pea ke fakapapau’i ko e katoa ‘o e ngaahi ‘akauni fakakomipiuta ‘oku fakamo’oni’i pe ‘oku mo’oni (hane ko e, ngāue ’aki ha lea fakapulipuli) kimu’a pea toki ‘oange ha ngofua ke lava ‘o hu ki he Linux.
4. Ngāue ’aki ha lea fakapulipuli ki he kotoa ‘o e ngaahi ‘akauni ‘oku ngāue ’aki ki he komipiuta Linux (fakatata ‘aki ‘eni, faka’ilonga lea mo e fika ‘e valu, ko e tuifio ‘o e mata’itohi lalahi mo e mata’itohi si’isi’i, ‘alphanumeric’ mo e ngaahi mata’itohi makehe)
5. Ko hono malu’i ‘o e ‘Linux’ ‘oku fiema’u ai ‘a e ngaahi ‘ekitiviti kehekehe, lahi taha ai ‘oku ‘aonga ki he ngaahi komipiuta kotoa neongo pe ko e ha e ‘operating system’ ‘oku faka’aonga’i, ‘o kau ki ai e Microsoft Windows mo e Apple Mac OS X (‘o hangē, ko hono malu’i ‘a e ‘boot sequence’, seti’i ‘o e ngaahi tu’utu’uni ngofua ki he ngaahi faile, fakapolokalama’i ‘o e lekooti ‘ekitiviti ‘o e komipiuta, fokotu’u ko ia ‘o ha hiki talifakai mo monitoa ‘o e ngaahi faile pe ‘ekitiviti ‘oku hu’uhu’u)
6. ‘Oku fiema’u ia he ni’ihi fakatautaha e ngaahi fale’i fakaikiiki ke malu’i ‘aki ‘a e Linux ( kau atu ki ai ‘a e ‘firewalls’, ‘virus protection’, tisi mo e faile ‘encryption’ , malu’i ki he ‘īmeili, fakapolokalama’i ‘o e ‘browser’, pea mo e polokalama hiki talifaki) pea ‘oku totonu ke ma’u ha fale’i mataotao mei ha taha pe ngaahi kautaha ‘oku nau taukei ‘i he Linux mo hono malu’i ko ia ‘o e Linux.