Ko ha tuʻunga ki hono vakaiʻi mo puleʻi fakatekinolosia (parental software) –ʻoku potupotutatau mo e ako ki he ta’u ‘oku fe’unga mo e fakahinohino ʻi he’enau kei iiki – te ne fakahaaʻi ki hoʻo fānau ʻoku ke tokanga mo ke fononga loloa ‘aki hono tauhi ʻenau moʻui fakaʻilekitulonika ke malu mo fiefia.
Mahalo ʻe ʻiloʻi lelei angē ʻe hoʻo fānau hono hala ʻi he ʻInitaneti ʻi he meʻa ʻoku ke fai: ʻai ke hoko ia ko hoʻo pisinisi ke ʻilo lahi angē ki he faʻahinga meʻa ʻoku manako ai e fānau ‘oku ‘i he ta’u tatau mo ho’o fānau ‘i he ‘initaneti (ʻo ʻikai snooping kiate kinautolu). Kole angē ke nau fakahinohino atu ʻa e founga ke fakahoko ʻaki e ngaahi meʻa kehekehe ʻi he ʻInitanetí. Hoko ko ha taha ke taukei ‘i he me’a fakatekinikale … ʻoku fakalata mo fakafiefia. He ʻikai lau koe ʻe hoʻo fānau ko ha ‘geek’, ko hono moʻoni te nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ia kuo ke feinga ke ke maʻu fakataha mo kinautolu. ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakatotolo fakamamani lahi naʻe fai ʻe he kautaha Norton, ʻoku fie maʻu ʻe he fānau ke ʻilo lahi angē ʻenau matuʻa ki he ʻInitaneti, pea ʻoku nau loto fiemalie foki ke talanoa mo ʻenau matuʻa fekauʻaki mo ia.
Feituʻu ke kamata ai
Ko e fieʻiló mo e holi ke fakatupulaki e tauʻatāiná ko ha meʻa ia ʻoku faitatau ai e fānau kotoa. Makehe mei he ngaahi meʻa ni, ʻoku nau kehekehe kotoa, ʻo fakafotunga ʻe honau puipuituʻa, ʻatakai mo ha ngaahi ivi takiekina lahi makehe. Ko ia ai, ʻoku mau tui ko e founga lelei taha te mau lava ʻo faleʻi atu ʻi he tokoni ke maluʻi ki hoʻomou fānau ʻi he ʻInitaneti ko hono fai ia ʻo fakatatau ki he meimei taʻu motuʻa ʻoku nau ʻi ai, neongo ia, ‘oua e ngalo eni, he ʻoku ʻikai ʻiloʻi lelei angē ʻe ha taha hoʻo fānau ʻiate koe.
Kamata ʻaki ha ngaahi tokoni fakalukufua:
1. Fakahinohinoʻi ho fāmili ʻi he maama fakakomipiuta ʻi he founga tatau pe ʻoku ke fai ʻi he moʻui fakaʻaho – kau ai ʻa e ʻikai ke ke ilifia ke fokotuʻu ha ngaahi fakangatangata mo ha ngaahi tuʻutuʻuni maʻa hoʻo fānau mei heʻenau kei iiki. Ko ha ngaahi fehuʻi ʻeni te ke lava ʻo fai kiate kinautolu ʻi he kamataʻanga, pea toutou ‘ai hake kia nautolu ʻi heʻenau fakaʻau ke motuʻa angē he koe’uhi ko e fakatupulaki e ngaahi manako mo e ngaahi ʻekitiviti foʻou ʻi he ʻInitaneti. Fakaʻaongaʻi kinautolu ke hoko ko ha makatuʻunga ki he fetalanoa’aki:
-
- o e ha ʻoku fai ʻe ho ngaahi kaungameʻa ʻi he ʻinitaneti?
- Ko e ha ʻa e ngaahi uepisaiti mo e apps foʻou mo lelei taha?
- Te ke lava ʻo fakaha mai hoʻo ngaahi manakoa?
- ʻOku ke ʻilo ʻa e cyberbullying, pea kuo ke aʻusia ia ʻi ha faʻahinga founga pe? Pe ʻoku ʻi ai ha taha ho ngaahi kaungameʻá?
- Kuo ʻi ai nai ha meʻa kuo ke mamata ai ʻi he ʻInitaneti kuo ne ʻai ke ke ongoʻi faikehe, loto mamahi pe taʻe fiemalie?
2. ʻAhiʻahiʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi tekinolosia ʻoku saiʻia ai hoʻo fānau ʻiate koe pe. Te ke lava ʻo kole angē ke nau tokoni ʻi hono fokotuʻu koe ʻi he Facebook (kapau ʻoku teʻeki ke ʻi ai haʻo peesi), pe vaʻinga fakataha ʻi he keimi.
3. Aleaʻi mo ho ngaahi kaungameʻá, familí mo e matuʻa kehé ʻa e founga ʻoku nau tokoniʻi ai ʻenau fanaú ke fakalakalaka mo malu ʻi honau maama fakakomipiutá. Te ke lava ʻo fakafetongi ha fanga kiʻi tokoni malie pea aʻu ʻo tokoniʻi kinautolu.
4. Fakapapauʻi ʻoku ke ʻilo e founga ke fakaʻaongaʻi ai e puleʻi ʻo e matuʻa ʻi he ngaahi komipiuta, mopaila mo e keimi, ngaahi meʻa fakafoʻituitui ʻi he ngaahi saiti fengāueʻaki fakasōsiale, pea mo e ngaahi fili ki he malu ʻi he Google mo e ngaahi misini fekumi kehe.
5. Feinga ke ʻilo fekauʻaki mo e polokalama fakakomipiuta te ke lava ʻo fakatau pe download ke maluʻi ʻa e fānau ʻi he ʻInitaneti, hangē ko ʻeni Norton Family, ʻa ia ʻoku tokoni atu ke ke tokangaʻi ʻa e ‘ekitivit ‘i he ngaahi uepisaiti pea taʻofi ʻa e fānau mei he feinga ke tamateʻi ʻa e ngaahi ʻaʻahi mei honau hisitolia.
6. ʻI he lea ʻaki ia, feinga ke ʻoua naʻa ke fakafalala moʻoni ki he tekinolosia ke toʻotama ʻi hoʻo fānau ʻi he ʻInitaneti. Fakaʻaongaʻi ia ke tokoni atu ke ke fokotuʻu ha ngaahi fakangatangata.
7. ʻI he tupu hake hoʻo fānau, fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e ʻngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻ ʻo e malu ʻi he ʻInitaneti hangē ko e ʻikai lomiʻi ʻi he ngaahi fehokotakiʻanga ʻi he ʻīmeili pe ngaahi popoaki nounou, ako e lea fufu lelei pea ‘oua ‘e tamateʻi e ‘antivirus programmes’ mo e ‘firewalls’.
8. Talanoa maʻu pe mo hoʻo fānau fekauʻaki mo ʻenau moʻui ʻi he ʻInitaneti. Fakahaaʻi angē ʻoku māhino kiate koe ʻa e mahuʻinga ʻo e tekinolosia kiate kinautolu pea talanoa ki hono ngaahi lelei kotoa, kae ʻoua naʻa ke manavasiʻi ki he ngaahi meʻa hangē ko e fakafatongia ‘aki e founga ‘ulungaanga lelei ki hono ngāue’aki e ʻInitaneti, houtamaki mo e ponokalafi.
9. ʻI heʻetau hoko ko e matu’a kuo pau ke tau kiʻi tuʻu ʻo manatuʻi pe ʻoku kei siʻi pe motuʻa fefe ʻetau fānau pea ko e ha ʻa e ʻmeʻa totonuʻ ki he kakai ʻi honau to’u.
Kuo mau teuteu ha fanga kiʻi lisi vakaiʻi faingofua ke tokoni atu ke malu hoʻo fānau ʻi he ʻinitaneti ʻo fakatatau mo honau toʻu. Lomiʻi ʻi he taʻu hoʻo kiʻi tamasiʻí ke ʻilo lahi angē ki ai: