Ngaahi maumau ‘e malava ke hoko
Komipiuta moe kaiha’a teita
Kapau ko ho’o naaunau komipiuta ‘oku ‘ikai fakafiemalie hono tokanga’i, ‘oku faingofua kihe kau kaiha’a kenau kai ha’asi ho’o teita pe koe fakahu mai e vailasi pea ‘ikai ngāue ‘aki e ‘initaneti – pe koe kaiha’asi pe koe maumau’i ho’o naunau ngāue. Neongo e ngaahi founga fakaonopooni ‘oku ngāue’aki he kau fai hia he initaneti ‘oku keu faingofua angē pe ‘enau ma’u e komipiuta ‘ihe ‘enau hala loto’api.
‘Uluaki, kapau koho ‘api (pe koha toe feitu’u pe ‘oku tuku ai e naunau komipiuta) ‘oku fe’unga hono founga tokanga’i, ‘oku fakaava leva kihe kau fai hia kenau ma’u ‘ihe hae ‘a e fetu’u koia. Koe founga fai ‘e taha ko ‘enau kākā’i e kakai ha’a nautolu e ‘api koe kakai totonu kinautolu ‘oku nau fakafofonga kenau lau mita pe ko ‘enau fufulu matapa sio’ata kae hili koia ‘oku nau savea’i ‘e nautolu e api pea nau kumi kenau ‘ilo e feitu’u ‘oku ‘i ai e sisitemi komipiuta. Taimi nounou pe kuo lava e me’a ‘oku fie ma’u he kau hia ‘i he ‘enau kaka’i koe pe koe ‘enau ‘ai keke hanga noa.
Maumau e naunau ngāue
Hangē koe me’a kotoa ‘i ‘api pe ko ‘ofisi, naunau komipiuta ‘oku faingofua ke ala maumau meihe vela, taano he vai pe ko e maumau kehe kehe. Ka ‘oku toe kovi angē koe ‘uhi koe teita ‘oku ‘i loto hangē koe polokalama tokiumeni, la’ita, hiva, lisi tu’asila moe “bookmarked’ uepisaiti.
Tauhi ho’o ‘u komipiuta ke malu
- Tapuni mo loka’i ma’u pe e matapa mo e matapa sio’ata
- ‘Oua na’a tuku ha toenga kī ‘i tu’a.
- Tokanga pe kohai ‘oku ke faka’ata ke hū ki loto ho ‘api nofo’anga.
- Tuku ha feitu’u malu ho’o ‘u lekooti hangē koe paasipooti, siteitimeni pangikē mo ha’o fika malu’i fakafonua pea koe sai taha ha feitu’u ‘oku lava ‘o loka’i.
- Fakapipiki ha’o naunau fakatatangi kaiha’a.
- ‘Oua ‘e tuku ke sio mai ha taha mei tu’a he matapa sio’ata pe sio mai he fakaava e matapa ‘ae tu’u ‘anga ho naunau komipiuta,
- Fakakaukau keke ngāue ‘aki e uaea loko komipiuta ke faingata’a angē hono kaiha’asi.
- Talanoa ki ho’o kautaha malu’i pe ko e ‘ofisa ‘i ho mou feitu’u ‘oku ngāue he tafa’aki ta’ofi hia pe ‘oku ‘iai ha toe founga ke tanaki mai ke malu ho’o naunau.
Ngaahi toe fakamala fale’i fekau’aki mo e ha tokotaha ngāue’aki e laptop
- Faka’ehi’ehi mei hono ngāue ‘aki e katao‘oku ngalingali koe kato fa’o ‘laptop’ komipiuta to’oto’o.
- Feinga he taimi kotoa ‘oka mala ke ofi kiate koe ho’o komipiuta to’oto’o. ‘Ihe taimi ‘oku ‘ikai ofi kiha taha – hangē koe loki hotele pe koe loki fai’anga fakataha – fufu’i pe teke loka’i ha potu malu. To’oto’o ma’u pe ho komipiuta to’oto’o ‘i ho’o kato to’oto’o he taimi ‘oku ke ‘ihe loto vakapuna pe koe lelue pe koe pasi.
- ‘Oua na’a tuku ho’o komipiuta he sea e me’alele. A’u pe kihe taimi ‘oku ke ‘i he loto me’alele tatau, ‘oku lava ke alasi he taimi ‘oku tu’u ma’u ai (‘o hangē koe taimi ‘oku te tau ai he feitu’u tau’anga me’alele pe ko ha’ate tu’u ‘ihe hala ‘o tali kihe mama).
- Sai angē e kato ‘oku fakamatolutolu ‘‘I loto he ‘aofi. Lahi angē e maumau e komipiuta to’oto’o ‘I he taimi ‘oku to ai.
Taimi ‘oku mole pe kaiha’asi ai ho’o ‘PC’ komipiuta tu’uma’u hea funga tesi/tepile pe ko ho’o komipiuta to’oto’o
- Kapau na’ake tuku ‘i loto ho’o ‘passwords’ mata’itohi fakapulipuli ‘i he polokalama ‘document’ tuku’anga pepa ‘i he loto ‘PC’ pe koho’o komipiuta to’oto’o pe na’ake tiki ‘e koe e ‘remember this password’ manatu’i e lea fakapulipuli ko’eni ‘iha uepisaiti, liliu e lea fakapulipuli ko ‘eni he vave taha ‘i he māhino pe kuo kaiha’asi pe mole e naunau komipiuta.
- Fetu’utaki kihe kau polisi ‘ihe taimi tatau feing ke ‘oatu ‘crime or loss reference number’ e fika ki he launga kaiha’a pe mole ko ‘eni ke ala lava ke te ‘ilo pe e me’a ‘oku hoko pea ‘oku to e fiema’u pe ia ‘ihe ete kautaha malu’i.
Ta’ata’ofi e lahi angē e palopalema ‘ihe taimi ‘oku mole pe kaiha’asi ai
- Lekooti e fika ‘computer serial number’ ke tooni kihe taimi ‘oku te lipooti ai hono kaiha’asi pe mole ‘ete komipiuta.
- Ngaue ‘aki e ‘security marker’ koe peni ‘oku ‘ikai ‘iloa ‘e tohi ka uoleva ke hulu aki e faahinga mama koe UV light ke leipolo ‘aki ‘ete komipiuta pea mo ha’ate me’a ‘oku fu’u mahu’inga angē.
‘Oua na’ake tuku ‘i loto ho’o komipiuta ho’o ‘u ‘passwords’ - Feinga ke malu’i kakato ho’o naunau komipiuta.
- ‘Back up’ ho’o teita pea ‘oku malava ha’o fekumi kihe ngaahi founga ke ‘oua ‘e mole ai ‘ete ‘u fakamatala mahu’inga ‘oku tuku ‘i loto he’ete komipiuta.
- Hanga ‘o seti ho’o ‘user account passwords’ ke ta’ofi e hu noa ‘ia kiho’o teita.
- Fakakaukau ke ‘ai ha ‘boot password’ ke ‘oua ‘e lava ha taha ‘oku ‘ikai keke fakamafai kene kamata pe fakamo’ui ho’o komipiuta. ‘Oku fokotu’u atu pe ‘ae fakakaukau ko ‘eni keke ngāue ‘aki ‘o kapau ‘oku ke fakapapau’i teke manatu’i e mata’itohi fakapulipuli he ka ngalo ‘e ta’e’aonga leva ho’o komipiuta he ‘ikai toe lava ia ke fakamo’ui.
Ko e fale’i e taha
- Faka’auha mataiiki e pepa kotoa ‘oku ‘asi ai ha’o fakaikiiki pea ke toki laku kiha fetu’u pe.
- Kapau ‘oku ta’epau ho ‘api na’a ngoto ha taufa vai, fakakaukau’i ha fetu’u ‘e malu ai hangē ko e tuku ‘iha feitu’u ‘ie ‘olunga fale fungavaka pe ko ha funga tesi ke mama’o meihe faliki.
- Tuku ma’u pe ha ‘fire extinguisher’ naunau tāmate afi fe’unga ofi kihe feitu’u ‘oku ‘iai e uaea ‘uhila ofi ki ho’o komipiuta.
- Tokanga’i e feitu’u ‘oku laku ai ho’o ‘u nge’esi puha ke ‘oua hangē ‘oku ke tu’uaki atu ‘e koe ‘oku ‘i ai ho’o ‘u naunau komipiuta pe ‘printers’ fo’ou.