English

Me’a ki he fānau mo e kakai lalahi

‘I taimi ko ia ‘oku ma’u ai ‘e he matu’a ‘a e māhino kuo ‘ilo ‘e he fānau ki he ponokalafi, ko ‘enau ‘uluaki founga hono tali ‘aki angamaheni ko e: “Ne uesia faka’atamai mo mamahi fakaeloto ‘eku tama pe ‘oku fepaki ia mo ha faingata’a makehe?

Ko hono mo’oni, ‘oku ‘i ai ha ha ivi lahi angē ia ke fakahoko ha kovi koe’uhi ko e founga tali ‘a e matu’a, ‘o mahu’inga ai ke ‘oua ‘e fu’u ‘ilonga ‘oku te ‘ita, ka e talanoa ki he fānau ‘i he founga ‘oku fe’unga mo ‘enau ta’u. ‘Oku mahu’inga ‘aupito, ke fakamāhino ’i kuo te’eki ai kenau fai ha me’a ‘oku hala, pea ke manatu’i ‘oku ‘ikai ko ha me’a eni ke tautea’i.

‘Oku fakaenatula pe ‘a e fie’ilo ‘a e fānau … ko e founga ‘oku nau ako mo tupulaki ai. Kapau kuo ‘osi mamata ho fānau ki ha ngaahi me’a he ‘initaneti, pea ka talaangē ʻoku fakataumuʻa ʻa e faʻahinga naunau ko ia ki he kakai lalahi pe , ‘oku ‘ikai ki he fānau, pea mo kumi fakataha ha ngaahi saiti tenau fu’u sai’ia ai, mo fe’unga ki he’enau ta’u. Fakalotolahi’i kinautolu ke ‘eke fehu’i.

Kapau ko e fānau lalahi ‘oku nau lava ‘o hu ki he ‘initaneti ‘oku nau kamata ha sipinga ‘ullungaanga ‘oku fakatupu hoha’a, kamata talanoa kiate ki nautolu ki he lahi ‘o e taimi ‘oku nau ngāue’aki ai e ngaahi saiti mo hono ngaahi fakatu’utamaki.

ʻOku ʻi ai ha fakatuʻutamaki ʻi he ongo fefine fakatouʻosi te na lau ʻa e faʻahinga ponokalafi ʻoku nau sio ki ai ʻi he ʻInitaneti, ko ha behaviour fakasekisuale angamaheni. ʻOku mahuʻinga ke ke talaangē kiate kinautolu ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku hokó, pea mahalo te ke fie maʻu ke fakatahaʻi ʻa e pōtalanoá mo ha taha fekauʻaki mo e ngaahi vā fetuʻutakí.

Ko e mahuʻinga tahá, ʻoua naʻá ke mā ʻi he faʻahinga fepōtalanoaʻaki pehē mo hoʻo fānaú, ko ha konga mahuʻinga ia ʻo hono teuteuʻi kinautolu ki he toʻu tupú mo e hoko ki he kakai lalahi.

Ngaahi faka’ehi’ehi fakatekinikale

‘I he taimi tatau ‘a e fepotalanoa’aki hokohoko pe a mo ho’o fānau, ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi malu’i fakatekinikale ‘oku ke lava ‘o ngāue’aki:

  • Pule’i faka-e-matu’a ‘a ho’o komipiuta pe ko e telefoni to’oto’o

Meimei ko e ‘uu komipiuta pe a mo e telefoni to’oto’o ‘oku ‘osi fakatau atu ke ngāue’aki ‘e he kakai, ‘oku fakanaunau’i ko ha tu’unga’anga, mo hono ngaahi ‘uhinga kiate koe, ko e matu’a, ke fili pe to’o ‘a e ngaahi me’a ‘a ia ‘oku ‘ikai te ke fiema’u ‘a e ho’o fānau (pe ko ha fa’ahinga taha ‘oku ne ma’u ha’ane ‘akauni) ke hu ki ai. Ko e ngaahi me’angāue ko ‘eni ‘oku lava pe hu faingafoua pe ‘i he penolo pule’i ‘control panel’ ‘o e komipiuta, pe ko ha ‘screen’ fokotu’utu’u ‘e taha ‘o e me’angāue. Kapau ‘oku veiveiua fekau’aki mo e founga hu pe a mo hono fokotu’utu’u ‘o eni, vakai ki he tokoni faka’initaneti pe ko e ‘eke ki he falekoloa na’a ke fakatau mei ai.

  • Polokalama pule’i faka-e-matu’a ke fakatau pe “download”

‘Oku lahi ‘a e ‘uu kautaha kehekehe mo e fa’ahinga kehekehe ‘o e polokalama pule’i faka-e-matu’a, ‘a ia ‘oku ma’u atu pe a lava ‘o ngāue’aki ki he ngaahi komipiuta pe a mo e telefoni to’oto’o. Fili mei ha taha ‘o e ngaahi kautaha lelei ‘oku fakatau, pe a lau ‘a e ngaahi fakamatala ki he vakai’i ‘o ‘enau ‘uu koloa, pe a moe ngaahi ongoongo lelei.

Ko e angamaheni, ‘oku nau fakamalava’i ko e ke ke fili pe to’o ha ngaahi me’a ‘oku ‘ikai taau ‘o hangē ko ha ngaahi naunau ‘o e ponokalafi pe a mo e fakamalohi, pe a ‘e holoki ai ‘a e faingamālie ‘o ho’o fānau ke nau ma’u, pe haa ki he ngaahi me’a ni. Fa’ahinga ‘e ni’ihi ‘oku nau fakangofua koe ke ke fokotu’utu’u ‘a e ngaahi polofaile ‘profiles’ kehekehe kapau ko ho’o fānau ‘oku ‘i he ta’u kehekehe, ‘a ia te nau hu ki he komipiuta pe me’angāue makehe pe.

Ngaahi taimi ‘e ni’ihi, ko e ngaahi fili pe to’o ko ‘eni ‘oku ne fu’u, pe ki’i poloka, ‘a ia ko ho’o fānau te nau malava ‘o ‘ikai hu ki ha ngaahi saiti ‘sites’ ‘oku lelei pe a mo sai, pe ko e taimi ‘e ni’ihi ‘oku lava ‘o vakai’i ‘a e ngaahi peesi ‘oku ‘ikai taau ki he’enau ta’u. Konga lahi taha te nau tukuangē koe ke ke poloka’i pe to’o e poloka ‘o ha fo’i saiti makehe ke ‘ave atu kia koe ‘a e pule lahi angē.

‘I ha ngaahi polokalama pule’i faka-e-matu’a ‘oku nau tukuangē ko e ke ke tokanga’i ‘a e ngāue ‘o ho’o fānau ‘i he ‘initaneti, ka ke lava ‘o sio ki he ‘uu uepisaiti na’a nau vakai ki ai pe a mo e loloa ‘a ‘enau ngāue’aki ‘a e ‘initaneti. Fa’ahinga ‘e ni’ihi ‘oku nau ‘ave atu kiate koe ha ‘uu lipooti ‘o e ngāue’aki ‘e ho’o fānau ‘a e sōsiale fakanetiueka ‘networking’.

Ko e ‘uu polokalama ‘e ni’ihi ‘oku nau fakamalava’i ko e ke fokotu’u ha taimi fakangatangata ki he ngāue’aki ‘e ho’o fānau ‘a e ‘initaneti – pe a fakangatangata mo e huu ki ai, pe ko ha fa’ahinga uepisaiti ‘i ha fa’ahinga taimi ‘o e ‘aho. Ko e ‘uhi ke ke lava ‘o poloka’i ‘a sōsiale fakanetiueka ‘networking’, pe ngaahi saiti ‘sites’ fakafiefia ‘i he taimi ‘oku totonu ai ke fai ‘e ho’o fānau ‘a ‘enau ako ‘i ‘api.

‘Oku ke lava ‘o hu ki he polokalama ‘aki ‘a ho’o “login” ‘i ha fa’ahinga taimi pe ke liliu ‘a e ngaahi me’a na’a ke fili pe to’o, pe a poloka pe to’o ‘a e poloka ‘o ha ‘uu saiti ‘sites’, ‘i he lalahi hake ‘a ho’o fānau. Pe a ki he ‘uu polokalama katoa, ‘oku mahu’inga ke ke hanga ‘o fakahoko ‘a e “update” pe ko e ma’u ‘uu me’a fakamuimui taha, ‘i he taimi ‘oku fakaha atu ai.

  • Ngaahi Pule’i faka-e-matu’a ‘e he “Internet Service Provider” (ISP)

Ngaahi ISP lahi ‘oku nau to e ‘oatu ‘a e polokalama pule’i faka-e-matu’a, ‘a ia ‘oku hangē ko e polokalama ‘oku ke fakatau, te ne lava ‘o poloka’i ‘a e ngaahi me’a ‘oku ta’efe’unga. Ko e kau kasitomaa ‘o e ngaahi ISP ‘e ni’ihi ‘oku ‘i ai ‘a ‘enau hu ki he feitu’u ni ta’etotongi.

Ko e netiueka ‘networks’ ‘o e ngaahi telefoni to’oto’o ‘e ni’ihi ‘oku nau toe tuku atu pe a mo e polokalama pule’i faka-e-matu’a ta’etotongi. Pe a mo e ni’ihi, ‘oku kau eni ia ‘i he tu’unga ‘osi fokotu’utu’u ki ai. Kapau ‘oku ‘ikai ke ke pau’ia pe ko e mo’oni’i me’a ‘eni, pe ‘oku ‘i ai ha’o to e fehu’i makehe pe ngaahi me’a makahe pe, fetu’utaki ki he tokotaha / feitu’u tokoni ‘a ho’o telefoni to’oto’o ke ‘i he tafa’aki malu pe.

Koe ngaahi me’angāue ‘initaneti makehe ‘o hangē ko e keimi, ‘oku ‘i ai angamaheni ‘a e ngaahi naunau ‘o e polokalama pule’i faka-e-matu’a, ‘a ia ko kita matu’a te te lava ‘o fokotu’utu’u pe a ngāue’aki.

Ko e lahi ‘a e ‘uu senolo ‘i he televisone ‘a ia ‘oku ‘ataa pe ‘i he taimi ‘oku te ngāue’aki ai, ‘oku nau ‘omai ha ngaahi lea fakapulipuli loka faka-e-matu’a, ke tokoni kiate koe ki hono fakahaofi ‘a ho’o fānau mei he vakai ki ha ngaahi polokalama ‘oku ‘ikai fe’unga mo ‘enau ta’u.

Ke ke toe vakai foki ki he...

Ngaahi lea laukonga ‘oku ki’i mamafa ange

‘ISP’

Koe ‘initaneti ‘Service Provider’; koe kautaha ‘oku nau fakahojo e ‘initaneti.