Ke ke manatu’i pe, neongo, ko e ‘parental control’ ko e me’ngāue ke tokoni atu, ka ‘oku ‘ikai ko tali ia ki he fehalaaki. Pea ‘oku ‘okai ko e ‘babysitter’ (ke to’otama) … ‘oku kei fiema’u pe ke ke ‘ilo ki he ngaahi me’a ‘oku fai ‘e ho fānau ‘i he ‘initaneti.
Ko ‘eni e ngaahi fa’ahinga me’a kehekehe eni ke ke mateuteu’aki:
‘Parental controls’ ‘i ho’o komipiuta mo e mopaila
Meimei katoa ‘a e ngaahi kompiuta mo e me’angāue mopaila ‘oku fakatau atu ia ki he kakai mo e māhino angamaheni ko koe ko ia ko e matu’a, ke ke filifili e ngaahi me’a ko ia ‘oku ‘ikai ke ke fiema’u ho fānau ke nau hu ki ai (pe ki ha fa’ahinga taha pe).
Ko e ngaahi polokalama ko ‘eni ‘oku lava pe ke ma’u ia ngāue’aki e ‘control panel’ he komipiuta pe ngaahi me’angāue ke he ‘i he ‘settings’(‘akauni pule). Kapau ‘oku ke ta’e pau ‘ia ‘i he founga ke ngāue’aki mo seti e ngaahi polokalama ko ‘eni, kumi ki ha tokoni he ‘initaneti pe kole ki he fale koloa tautaha.
Polokalama ‘parental controls’ ko ia ke fakatau pe ‘download’
‘Oku lahi ‘a e ngaahi ‘brands’ kehekehe mo e ngaahi sipinga kehekehe ‘o e polokalama ‘parental controls’ ‘oku fakatau atu ki he komipiuta mo e me’angāue mopaila. Fili e taha ‘o e ngaahi kautaha fakaemamani ‘oku lahi mo lelei pe ‘oku sai hono ongoongo mo lahi hono fakaongoongo lelei’i.
Angamaheni, ‘oku ‘oatu ke ke fili ‘o to’o e ngaahi me’a ta’efe’unga hangē ko ia ko e ponokalafi mo e ‘violent material’ (feke’ike’i pe tau), fakasi’isi’i ai e faingamālie ki ho fānau ke nau a’usia.
Polokalama e ni’ihi ‘oku ne ‘oatu ke ke seti e ngaahi fakamatala fakafo’ituitui ki ai kapau ‘oku ‘i ai ha’o fānau ta’u kehekehe ‘oku nau ngau’aki e komipiuta pe me’ngāue kehe
Taimi e ni’ihi, ko e ngaahi ‘filters’ (filita) ‘e lava pe kene poloka e ngaahi saiti ‘oku sai pe ki ho fānau ke nau ngāue’aki, pe taimi e ni’ihi ko e ‘under-block’ ‘ikai ke poloka’i e ngaahi me’a ne tonu ke poloka’i. Lahi taha tenau tukuangē kia koe ke ke poloka mo ta’e poloka’i e ngaahi saiti e ni’ihi ke ‘oatu e toe faingamālie angē ke ke pule ki ai.
‘Oku ‘i ai ‘a e ngaahi ‘parental controls’ ‘oku ne ‘oatu ke ke monitoa e ‘ekitivit ko ia ho fānau ‘i he ‘initaneti, ke ke lava ‘o sio ai ki he ngaahi uepisaiti na’a nau sio ai mo e ha hono loloa. Ni’ihi ia ‘oku nau toe ‘oatu e lipooti ‘o e ‘ekitiviti ‘i he netiueaka fakasōsiale. Polokalam e ni’ihi ‘oku nau tukuangē ke ke seti e limiti ki he taimi ‘ekitiviti ‘o e fānau ‘i he ‘initaneti – fakangatangata e hu ki he ‘initaneti, pe ki he ngaahi uepisaiti e ni’ihi ‘i he ngaahi taimi pau pe. Ko ia ai te ke lava ‘o poloka ho netiueka fakasōsiale pe saiti fakafiefia ‘i he taimi ko ia ‘oku tonu ai ke fai ai e ako ‘a ho’o fānau mei ‘api.
Te ke lava pe ‘o hu ki he polokalama ‘i ha’o ‘login’ ‘i ha taimi pe ke liliu ai e ‘filters’ (filita) mo poloka mo ta’epoloka’i e ngaahi saiti, he ‘oku tupu pe ho fānau ke nau lalahi. Ka ko e katoa ‘o e ngaahi polokalama, ‘oku mahu’inga ‘aupito ke fakafo’ou e ngaahi polokalama ki he polokalama fakamuimuitaha ‘i he taimi ‘oku fiema’u ai.
Internet service provider parental controls
Ko e lahi ‘o e ngaahi internet service providers (ISPs) ‘oku nau ‘oatu e ‘parental control’ polokalama – ‘a ia ‘oku hangē ko e ngaahi polokalama ‘oku fakatau, lava ke poloka’i e ngaahi me’a ‘oku fatupumamahi. Ngaahi kasitoma ‘o e ISPs ‘oku nau lava ‘o hu ki ai ta’e totongi.
Ngaahi netiueka mopaila e ni’ihi ‘oku nau ‘oatu mo e ‘parental control’ polokalama ta’e totongi. Pea ni’ihi, ‘oku ‘osi fokotu’u pe ia ‘i he komipiuta. Kapau ‘oku ‘ikai ke ke fakapapau’i ko e me’a ‘eni, pe ‘oku ‘i ai ha’o ngaahi fehu’i pe ‘oku ke hoha’a, fetu’utaki ki ho’o mopaila kautaha ke ke ongo’i pe ‘oku malu. Ko e ngaahi me’angāue ‘initaneti kehe hangē ko e keimi ‘oku fa’a ‘i ai pe mo e ‘parental control’, ‘e lava pe ke ke seti ia ke ngāue’aki.Ko e senolo televisone ‘on demand’ sevesi ‘oku malu’i ‘aki e lea fakapulipuli ki he ‘parental locks’ ke tokoni kia koe ke malu’i ho fānau mei he mamata ki ngaahi polokalama ‘oku ‘ikai fe’unga mo ‘enau ta’u