‘Oku fa’a ‘download’ e RATs ia ta’e ‘ilo ki ai fakataha mo ha polokalam na’a ke kole – hangē ko e keimi – pe na’e fakapipiki atu ‘i he ‘īmeili ‘i ha faile. ‘E lava pe ke ne fakahoko ha ngaahi ngāue ‘o tatau pe ki ha polokalama ‘oku mo’oni. Taimi e ni’ihi ‘oku faingata’a ke ‘ilo’i e RATs koe’uhi ‘oku ‘ikai ke fa’a ‘asi ia ‘i he lisi ‘o e ngaahi polokalama pe ‘i he ngaahi ngāue ko ia ‘oku ke ngāue ’aki, pea taimi e ni’ihi he ‘ikai ke ke lava ‘e koe ‘o tala ‘ene maumau ‘oku fai ki he ngāue ko ia ‘a ho’o meangāue fakakomipiuta.
Ngaahi maumau ‘e malava ke hoko
- Fakasiosio ki ho’o me’a ‘oku fai (kau ai hono lekooti) ‘o fakafou mai ia ‘i he ‘webcam’. ‘I he ngaahi me’a e ni’ihi, ‘oku fa’a fakahoko ‘eni kae ‘ikai ke fakamo’ui e maama faka’ilonga, pea ‘ikai leva ke ke fakatokanga’i ‘oku lolotong siofi koe.
- Ko hono monitoa ko ia ho to’onga ‘i he ‘initaneti ( kau ki ai e ngaahi uepisaiti ‘oku ke hu ki ai, ko hai ‘oku ke ‘īmeili kiai, mo e ha e me’a ‘oku ke taipe’i.
- Ko e hu ko ia ha taha ki ho’o fakamatala mahu’inga ke ‘oua ‘e fakaha noa’ia – kau ki ai e ‘akauni pangikē mo e fakaikiiki ki ho’o malu’i fakasōsiale fakafonua.
- Ko hono fakakau atu koe ki he ‘botnet’ ke tufaki ‘aki e vailasi mo e ngaahi ‘malware’.
- Ko hono toe fakapolokalama’i ko ia ho ‘computer drives’ (tisi fakakomipiuta.
- Ko hono tamate’i ko ia ho ngaahi faile, sisitemi faile, ‘downloaded’ pe liliu
Founga ke fakamama’o mei he ratting
- Fakapapau’i ke ‘i ai ha ‘antivirus/antispyware’ mo e ‘firewall’ ‘oku ola lelei mo ‘osi ‘i he polokalama fakamuimuitaha ‘i ha fa’ahinga taimi pe ‘oku mo’ui ai ho komipiuta pe mopaila to’oto’o.
- .Oua te ke to ki hono ‘ahi’ahi’i koe ke ‘download’ ‘a e ngaahi polokalama pe ‘apps’ mei ha feitu’u ‘oku ‘ikai ke falala’anga, he ‘oku malava pe ke ‘i ai e RATs mo e ngaahi ‘malware’ kehe.
- ‘Download’ polokalama fakamuimui taha ki ho ngaahi polokama mo e ‘apps’ ‘o kapau ‘oku fiema’u … taimi e ni’ihi ‘oku fa’a kau ai e ngaahi fakalelei’i malu’i.
- Tokanga lahi ke ‘ilo e ‘īmeili ke ke lomi’i – na’a ko e ‘phishing’.
- Tokanga lahi ke fakaava e ngaahi ‘īmeili ‘oku fakapipiki ki ai e ngaahi faile, tatau ai pe ‘o kapau ‘oku ma’u mai mei he kakai ‘oku ke ‘ilo.
- Fakamama’o mei he ngaahi uepisaiti mo e ‘torrent downloading’. Ko e lahi taha ‘o e ngaahi ‘download’ ko ia ‘oku fakalao ka ko e matapā ia ki he fa’ahinga ‘ohofi fakakomipiuta ko’eni.
- ‘Ufi’ufi ho ‘webcam’ ‘i he taimi ‘oku ‘ikai ke ngāue ’aki ai, pe ‘oku ‘i ha me’angāue ‘built-in’ pe ‘clip-on’
‘O kapau ‘oku ke pehee ‘oku ke ‘osi uesia ‘i ha taha ‘oku fakasiosio ‘o ngāue ’aki ho ‘webcam’
Lipooti e me’a na’e hoko ki he polisi fakaloto kolo