English

Sopingi

ʻOku hanga ʻe hono fakaʻaongaʻi ʻo e ʻInitaneti ki he fakatau e ngaahi koloa pe sevesi ‘o fakahaofi e taimi mo e ngāue  lahi – pea toe ʻoatu foki mo e ngaahi me’a lahi ke fili mei ai. Neongo ia, ‘oku ‘i ai ha ngaahi fakatu’utamaki ‘oku fekuki mo e sopingi he ‘initaneti pea ‘oku fiema’u ke ke tokanga ki he ngaahi me’a ‘oku ke fakatau, mei a hai, pea ko e founga fe ke fakatau ‘aki.

Ngaahi maumau ‘e malava ke hoko

  • Kaka ola mei hono ngāue ’aki uepisaiti ‘oku ‘ikai ke malu ki he totongi.
  • Kaka ola mei he ngāue ’aki e Wi-Fi ‘oku ‘ikai ke malu ki he totongi
  • Falekoloa ‘i he ‘initaneti ‘oku loi – uepisaiti ‘oku loi mo e ‘īmeili  ‘oku ‘oatu fekau’aki moe ngaahi koloa mo e sevesi ‘oku ‘ikai ke mo’oni
  • Fakatau e ngaahi koloa loi ‘i he taumu’a pe ta’e taumu’a – ma’u atu e koloa ‘oku ‘ikai ke sai pea mahalo ‘oku ngāue ’aki ki hono fakapa’anga ha ngaahi hia
  • Mole ‘o e pa’anga ‘i he taimi ‘oku te totongi ai ki he pangikē hangatonu, ‘o toki ‘ilo ki mui ‘oku ‘ikai ke sai e koloa, pe ‘oku ‘ikai ha koloa pehē ia.
  • Ma’u e koloa pe sevesi ‘oku ‘ikai ke tatau mo e tu’uaki
  • Ko hono ‘oatue e ngaahi totongi ‘o fakatatau ki he ngaahi fakamatala ne tanaki fekau’aki mo koe, ‘a ia ko ho’o ngaahi to’onga sopingi he ‘initaneti mo eupisaiti ko ia ‘oku ke ‘ahia.

Founga sopingi ‘oku malu

  • Fakapapau’i ko e falekoloa fakamovetevete he ‘initaneti ‘oku lelei ‘aki ho fekumi fakamatala fekau’aki mo nautolu. Fokotu’u ha ngaahi tu’asila mo e telefoni fetu’utaki fakaikiiki fakapepa. Manatu’i ko e founga lelei taha ke kumi ai ha fakatau movetevete he ‘initaneti, ko ha’o ma’u ngaahi fokotu’u ongoongo lelei mei ha taha fala’anga
  • Toutou vakai’i e fakaikiiki kotao ‘o e fakatau kimu’a pea ke fakahoko e totongi
  • ‘Oua teke tali ha ‘īmeili ta’efiema’ua mei he kautaha ‘oku ‘ikai te ke ‘ilo ki ai.
  • Kimu’a pea ke ngāue ’aki e fakaikiiki ki he totongi ‘i ha uepisaiti, fakapapau’i ke ngāue ’aki e ‘link’ ‘oku malu, ‘i he founga ‘e ua:
    • Kuopau ke ‘iai ‘ae ‘ae faka’ilonga loka ’ihe browser ‘ihe mata ‘oe komipiuta, ‘aia ‘e ‘asi mai he taimi teke fakaava ai ‘ae komipiuta pe ko ho’o lesisita. Fakapapau’i koe fakatataa ‘oe loka ‘oku ‘ikai ke ‘ihe peesi…. koe faka’ilonga ia koe peesi ta’efalala’anga.
    • Koe peesi initaneti ‘oku totonu ke kamata‘aki ‘ae ngaahi faka’ilonga koeni ‘http://’. Koe ‘s’ ‘oku ‘uhinga ia koe malu (secure).
  • Koe ngaahi poini ‘oku ha ‘i ‘olunga ‘oku ne tuhu’i mai pe koe peesi initaneti ‘oku ke fehokotaki moia ‘oku malu, ka ‘oku ‘ikai kene talamai koe peesi koia ‘oku mo’oni. ‘Oku fiema’u ia ke fakapapau’i ‘ae tu’asila ‘oe peesi kiha ngaahi sipela hala, ngaahi lea tanaki moe ngaahi faka’ilonga tanaki moha toe ngaahi me’a kehe ‘oku ‘ikai ke tonu ‘enau ‘asi.
  • Koe ngaahi peesi initaneti ‘e ni’ihi te nau fakahoko koe kiha kautaha kehe keke totongi kiai (hangē koe WorldPay). Fakapapau’i koe ngaahi feitu’u koia (third-party payment service) ‘oku malu kimu’a pea ke fakahoko ho’o totongi.
  • ‘Oua te ke totongi ha ngaahi koloa ‘o ngāue ‘aki e Wi-Fi ‘oku ‘ikai ke malu
  • Fufu’i pea mo manatu’i ‘ae lea fakapulipuli kuo ke fili ke ngāue ’aki kihe ngaahi fiema’u makehe meihe ‘u peesi initaneti ‘e ni’ihi fekau’aki mo koe, hangē koe lea fakapulipuli ‘oku ne malu’i ho’o kaati pangikē mo fakamahino kiate koe ‘oku malu keke ngāue ’aki ho’o kaati he pangikē initaneti (Verified by Visa).
  • ‘Oka ‘iai ha taimi teke fakatau ai ha tikite mei ha peesi fakafo’ituitui (fakatataa mei he eBay), ‘oua ‘aupito teke fakahu hangatonu ‘ae pa’anga kihe ‘ene ‘akauni pangikē ka ke ngāue ’aki pe ‘ae founga totongi pau hangē koe PayPal, ’a ee ‘oku fakahu ai ‘ae pa’anga ‘ihe fengāue ’aki he vaha’a ‘ae ongo ‘akauni ‘ilekitulonika.
  • Vakai ki he ngaahi tu’utu’uni ki he fakafoki koloa pe tohi fakapapau’i koloa. He ‘oku lahi e ngaahi fai fakatau ‘oku ‘ikai ke nau ‘oatu ‘eni.
  • ‘Logout’ ma’upe meihe ‘u uepisaiti ‘a e nake ‘login’ pea mo ho lesisita ho titeila. Koe tapuni koe  ho ‘browser ‘oku ‘ikai ke fe’unga ia ke malu ai koe.
  • Tauhi ‘ae ‘u pepa talitotongi
  • Siofi lelei ‘aupito ho’o kaati pangikē moe lekooti faka-pepa he pangikē ‘iha ‘osi ha’o fakatau tikite he initaneti ke fakapapau’i ‘oku tonu ‘ae silini kuo ‘osi to’o, pea ne ‘ikai ke hoko ha kākā ‘ihe fakahoko ‘oe fakatau na’e fai.
  • Fakapapau’i ‘oku ‘iai ‘ae polokalama antivirus/moe antispyware fo’ou moe polokalama ‘oku ne fakasio ‘ae fehu’aki ‘ae ngaahi teita (Data) ‘oku nau mo’ui mo ngāue kimu’a pea ke fakaava ‘ae initaneti.
  • ʻI he feituʻu ʻe lava ai, vakaiʻi pe ʻoku tatau ʻa e totongi ʻoku hiki ʻe he retailer ʻi hoʻo ‘browser’(polokalama fekumi he’initaneti) mo ia ʻoku ha ʻi he browswers ʻa e kakai kehe, ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke monitoa mo kaka’i ko e ‘aki ha’o totongi fu’u ‘ova he totongi totonu.

Kapau ‘oku ke pehē ne kākā’i koe

Lipooti ki he polisi

Ke ke toe vakai foki ki he...

Ngaahi lea laukonga ‘oku ki’i mamafa ange

‘Wi-Fi’

Sio ki he ‘wireless’ netiueka.