English

Talafi Pa’anga

“oku ‘alu pe e taimi moe tokolahi e kautaha ‘oku malava keke talafi pa’anga ki ha taha ka ‘oku nau ngāue‘aki ho’o fika telefoni- pea ‘oku ‘ikai ke fiema’u ke fakafetongi titeila ‘o e ‘akauni pangikē.

Neongo koe ‘app’ polokalama talafi pa’anga ‘oku ‘asi pe ia he ‘smartphone platforms’, ko ha taha pe ‘oku ‘iai ‘enau fika mopaile ‘oku nau lava ‘o lesisita kenau ma’u mai e pa’anga ‘ihe founga ko ia. ‘Notification’ fakahoko ‘o e ’transactions’ ngāue ‘aki e founga ko ‘eni ‘oku fakahoko ia he ‘text messages’

Ngaahi maumau ‘e ala hoko

  • Talafi pa’anga kihe telefoni fika hala (hangē ko ha’o lomi hala)
  • ‘Phishing’ ‘imeili pe koe ‘texts’ ‘oku nau tala koe ha’u mei ho’o mopaile ‘money service’ ta ‘oku ‘ave ‘e ia koe ki he uepisaiti kaka pe ‘oku tala atu ‘e ia ke talafi e pa’anga ki he fetu’u fika telefoni ‘e taha.

Founga ke malu ai e talafi pa’anga

Koe founga ‘i ai pe ‘oku malu tatau pe mo ha’ete ngāue‘aki e ‘online banking’ pangikē he ‘initaneti, pea ‘oku malu’i ‘aki e ‘user – specified five – digit passcode’ tokotaha ha’ana ‘oku ne ngāue’aki e fo’i mata’i fika ‘e nima kihe hū ki loto he polokalama koia.

‘Oku mau fale’i atu keke siofi e founga totonu teke malu ai:

  • Fakapapau’i ko ho’o ‘passcode’ ki he ‘app’ ‘oku ‘ikai faingofua hono ‘ilo, ‘aia ‘oua ‘e ngāue‘aki ho ‘aho fa’ele’i moe ‘u ‘aho fakamanatu, fika ‘oku alu hake pe ‘alu hifo (‘o hangē koe 54321 pe 12345) , mata’i fika tatau (hange koe 1111) fika faingofua hangē koe ‘oku ‘asi he ‘keypad’ koe fika moe mata’i tohi ‘oku ‘asi ha poloka pe ko ha ‘pad’ (hangē koe 14789).
  • ‘Oua teke tuku ‘i loto ho mopaile ho’o ‘passcode’ ‘o a’u ki he feitu’u ‘oku ‘asi ai e kakai ‘oku ke fetu’utaki mo kinautolu.
  • Malu’i ho’o telefoni mopaile ‘aki ha founga malu ke faka’ava aki (hangē koe ‘PIN’).
  • Vakai’i ma’u pe ‘oku tonu e fika telefoni ‘oku ke lomi kimu’a ho’o fakahoko e fatongia koia.
  • Tokanga ma’u pe ‘oku ‘ikai ke ke tuku ho’o telefoni ha feitu’u ‘o ngalo ia ‘ia koe. ‘Oku mahu’inga foki moe malu’i mei ha fa’ahinga fakatu’utamaki kehe.
  • Tokanga he ‘oku ‘iai e ‘imitation apps’ polokalama fakatatau meihe ‘u uepisaiti ta’epau.
  • Tokanga he ‘oku hanga ma’u pe he kau faihia kākā ‘o feinga ke tukuatu holo ha ‘text phishing attempts’.
  • Ka mole pe kaiha’asi ho telefoni pea ke fetu’utaki ki ho pangikē he vave taha.
  • Fakapapau’i ko e netiueka fakapule‘anga pe koe fakataautaha ‘oku ke ngāue‘aki ‘oku malu kimu’a pea ke toki lesisita keke ngāue’aki.
  • Tokanga pe ko hai ‘oku tu’u mei ho tu’a ‘o sio mei ho funga ‘uma he taimi ‘oku ke lesisita auikeke ngaue ‘aki e polokalama koia- pe ko ha’o ‘ave pe ma’u ha pa’anga.
  • Manatu’i keke ‘log out’ lomi ke mate ki mu’a pea ke ‘osi meihe ngāue’aki e ‘app’.
  • Tatau ai pe pe ‘oku si’isi’i e pa’anga ‘oku ke talafi hanga ma’u pe ‘o tanaki e kakato e pa’anga ‘oku talafi ke nofo pe ho’o limiti.

Ke ke toe vakai foki ki he...